Home Blog Page 31

Malo o našim laserašima

Na regati za klase laser u Splitu, Velika nagrada Mornara nastupili su i naši predstavnici u sve tri podkategorije.

U razgovoru s trenerom našeg tima, Teom Piasevolijem, saznali smo da je dosta zadovoljan nastupom iako to možda brojevi ne prikazuju u najboljem svjetlu, ali evo što je izjavio za naše čitatelje:

Najviše sam zadovoljan sa standardima, jer smo dosta radili planski i pripreme su dugo trajale. Bojao sam se te prve regate kako će to izgledati s obzirom da je to bila regata s najjačima ne samo u nas, već i u globalnim okvirima. A još kad se uzme u obzir da su naši momci sa 17, 18, 19 godina, dok je konkurencija bila vrlo blizu tridesetima, s pregršt iskustva sa svjetske scene, mislim da smo se pokazali u vrlo dobrom svjetlu.

Pokazali su da su kondicijski spremni izdržati cijelu regatu na jednom visokom nivou, pa se još jednom želim zahvaliti ekipi iz Red Box Cross Fit centra kod kojih smo odradili dobar dio kondicijskih priprema.

U Splitu je puhalo do dvanaestak čvorova i naši momci su se dosta dobro držali po tim uvjetima, a čak su u nekim situacijama znali biti u vrlo dobro postavljeni na vrhu flote.

Na kraju su znali finiširati na desetom mjestu, ali kako su bili među najmlađima u floti to je bilo više nego dobro. Pogotovo kad se uzme u obzir Juraj Radačić koji ima tek 17 godina a ovdje je morao jedriti protiv nositelja olimpijskih medalja!

Treba istaknuti i to da je Marko Smolić, koji je od ove godine student, fakultet upisao vanredno da bi se što više mogao posvetiti jedrenju!

U radialima je nastupio samo Roko Copić u muškoj konkurenciji. I on je dobar dio zimskih priprema odradio po pitanju kondicije, ali puno vremena smo posvetili i korekciji određenih elemenata da bi se izbjegle potencijalne buduće ozljede leđa, a često je na treninzima jedrio u standardu. Tako da je i on u nekom prijelaznom razdoblju, podigao je tjelesnu masu, pa mu je to problem po laganim vjetrovima kao što su bili u Splitu. Uglavnom, trenutno nam je glavni cilj Europsko prvenstvo za radiale u Portugalu u svibnju i spremamo se za uvjete jačeg vjetra. Tako da se nadamo da smo izabrali dobar smjer.

A nakon EP Roko prelazi u standarde i tada ćemo imati svu trojicu u toj olimpijskoj klasi. I moram istaknuti da je to za jedan klub naših kapaciteta stvarno veliki uspjeh kad se iz jedne generacije na kraju dobiju čak tri izgrađena jedriličara ovih mogućnosti, koji su zdravi i stalno u vrhu u svojim klasama.

Moram reći i da je Katja Frua odjedrila prvu svoju regatu u Laser radialu. Treba još puno raditi, ali eto i ona je sad u ženskoj olimpijskoj klasi!

U Laseru 4.7 trenutno imamo nekoliko momaka koji su izašli iz Optimista, ali u Splitu su nastupili samo Vice Jušić koji je sad u prijelaznom razdoblju kad bi trebao napustiti 4.7 i prijeći u Radial i Petar Stojnić.

Sad ovaj vikend laseraši imaju ispred sebe Prvenstvo Hrvatske na istoj lokaciji, a nakon toga slijede dvije regate Europa Cupa u Sloveniji i Francuskoj.

Rezultate s Velike nagrade Mornara možete pronaći na ovom linku.

Fotogalerija s EMRT

Bogatu fotogaleriju ovogodišnje uvodne European Match Race Tour regate odjedrene ponovno u Šibeniku možete posjetiti klikom na ovaj link.

Playback i rezultati s EMRT 2019

Kompletna rezultatska situacija, zajedno s playbackovima svih jedrenja na ovogodišnjem EMRT odjedrenom u Šibeniku dostupna je na ovom linku.

EMRT 2019 – stop Šibenik

Još jedan ulazak u novu jedriličarsku sezonu po pitanju dvobojskog jedrenja u Europi je uspješno odjedren u Šibeniku. Naravno, u režiji združenih snaga Wave Sailing Centera i Jedriličarskog kluba Val.

Sve do četvrtka u Šibeniku su se obavljale pripreme za ovogodišnje izdanje European Match Race Toura pod pretpostavkom da će jedriti sve prijavljene posade, njih osmero. Međutim, pred otvaranje regate stiže jedan otkaz i na kraju se ponovio lanjski broj od 7 ekipa, a čak i u jednakom brojnom stanju po nacijama. Jedrila je jedna posada iz Danske, Downhill Sailing Team, mladi momci predvođeni Emilom Kjaerom (ISAF rank: 100), kojem je ovo bio treći nastup na jednoj match race regati u Šibeniku. Međunarodni status regati su potvrdili i slovenski jedriličari Jure Jerkovič (ISAF rank: 226) i Bojan Presen (ISAF rank: 142) koji su sa svojim posadama stari prijatelji šibenske jedriličarske scene.

Preostala četiri mjesta zauzele su posade iz Hrvatske. Uz lokalne zvijezde u usponu, posadu WSC Sailing Team-a, sastavljenu od srednjoškolaca i brucoša kojima je glavni i odgovorni Marko Smolić (ISAF rank: 169), jedrili su i turbo iskusni Murterski jedriličari koje je nakon duže pauze još jednom okupio Tonko Rameša (ISAF rank: 333).

Iz Splita su stigle preostale dvije ekipe. S bodovima na ISAF match race ljestvici jedrila je posada Tome Stipanovića (ISAF rank: 803), dok je premijeru na dvobojskoj sceni imala match race posada splitskog Pomorskog fakulteta koju je predvodio Toni Bušić.

Osim što je regata iz ciklusa European Match Race Toura ujedno je bila i Prvenstvo Hrvatske.

Od standardnog termina u kojem se PH jedrilo nekoliko prethodnih godina, odustalo se nakon problema s organiziranjem istoga za 2018. godinu. Kako se ovim vidom jedrenja još uvijek u Hrvatskoj ne bavi veći broj jedriličara organizatori regate su tada pokušavali u koordinaciji sa zainteresiranim posadama pronaći termin koji bi odgovarao svima. Ali to nije nimalo lak zadatak jer je jesen prepuna s mnogim atraktivnim regatama. Zato je iskorišten termin EMRT-a, a regata je ujedno dobila i na dodatnoj kvaliteti nastupom iskusnih inozemnih posada.

Program regate je predvidio kvalifikacijski dio s dva Round Robina, te finalni dio s King of the Castle, polufinalom i finalom.

Regatu su otvorili parovi Kjaer – Bušić i Rajar – Stipanović. Jedrili su po buri koja je konstantno puhala oko 20 čvorova. Snaga vjetra i čudljivost burinih refula bili su razlog mjere predostrožnosti koju je zadao Regatni odbor natjecateljima. Riječ je bila o obaveznom prvom kratu i nekorištenju spinakera.

Uvjeti na moru su malobrojnoj publici uskratili pogled na više atraktivnih situacija u predstartnim nadmudrivanjima. Uglavnom su se jedriličari držali na sigurnim udaljenostima jedni od drugih, ali svejedno su se desila dva manja sudara. U jednom je ekipa Gibanca udarila jedrilicu Panja i zaradila pola kaznenog boda, dok su u drugom incidentu Panji imali bliski susret s brodom RO-a.

Tek nakon 15 sati bura malo slabi i podižu se kompletna glavna jedra, a u posljednja dva odjedrena flighta dozvoljava se i upotreba spinakera. Ali unatoč svim pokušajima ostaje neodjedren posljednji match prvog Round Robina.

Vodeća ekipa na kraju dana su Panji s impresivnim 100 postotnim učinkom! Iza njih petak završavaju danci s 83% i domaćini iz WSC-a sa 67%.

Sutradan jedriličare dočekuje prekrasan sunčan dan, ali s minimum vjetra. Odmah nakon izlaska na more, po laganom maestralu, uspijeva se samo završiti započeti Round Robin. Jedini potez koji je tada RO-u ostao na raspolaganju bio je izlazak kroz kanal Sv.Ante i prebacivanje regatnog polja pred Jadriju. To se već za vrijeme prolaska pored tvrđave Sv.Nikole pokazalo izvrsnim potezom jer je maestrala bilo više nego dovoljno za nastavak regate čim se postave bove.

S obzirom na količinu vjetra odlučeno je da se drugi Round Robin jedri do kraja dana, bez prekidanja i započinjanja finalnog ciklusa. Jednako tako je i vremenska prognoza obećavala dovoljno vjetra i u nedjelju, pa nije bilo potrebe za forsiranjem završnog dijela. Spomenuti prekid je bio opcija jer je u match raceu dozvoljeno da se prekine Round Robin na sredini, kad sve posade imaju jednak broj odjedrenih matcheva, a također je uvedeno i novo pravilo o polovičnim bodovima koje je iskorišteno u ovom slučaju.

Naime, maestral koliko god je bio dobar dok je puhao ipak je sa smirajem dana počeo smanjivati svoj intenzitet. Uspješno se kraju privelo 8 flighteva, a neodržanih ostaju tri (u stvari dva i pol, jer je u kombinaciji 7 posada posljednji flight samo s jednim matchem).

Da bi se dobilo konačno bodovno stanje za formiranje finalnih parova trebalo je usporediti tablice prvog i drugog Round Robina. U njima je trebalo pronaći matcheve u kojima su bili isti parovi i tu se pobjednicima dodjeljivalo za pobjedu po pola boda umjesto dotadašnje upisivanih jedinica. To je razlog malo neobičajenijoj brojevnoj slici koja se može vidjeti u rezultatima.

U odnosu na petak, redoslijed se promijenio samo po pitanju vodećeg dvojca. U posljednjem subotnjem matchu susreli su se upravo Panji i Downhill Sailing Team, uvjerljivo najbolje ekipe regate. Ovaj put je pobjedu odnijela danska ekipa i tako se bodovno izjednačila s murterinima, ali kako su klinci iz Danske bili bolji u kasnijem dvoboju po pravilima preuzimaju ulogu lidera na bodovnoj ljestvici.

Nedjeljno jutro je bilo jednako subotnjem i regata se odmah nakon napuštanja veza uputila prema Jadriji. Nije više bilo maestrala, već je puhalo lagano oštro. S obzirom da se nije očekivalo značajnije jačanje vjetra tijekom dana program je skraćen na minimum. Za pobjede u King of the Castle srazovima bila je dovoljna samo po jedna pobjeda, dok su se polufinala i finala jedrila na dvije pobjede.

Prvi match derbija začelja imali su 6. i 7. s rang ljestvice. Kao bolje plasirana, posada PFST-a je u match ušla pod žutom zastavicom, odnosno s desne strane s mogućnošću dočekivanja protivnika na favoriziranim desnim uzdama. Protivnička ekipa, s Tomom Stipanovićem na kormilu ulazi s lijeva, s plavom zastavicom i u zanimljivom nadmudrivanju po vrlo laganom vjetru starta s par sekundi prednosti. Cijelu prvu orcu i prvu krmu jedre jedni blizu drugih, izmjenjuju se u vodstvu, ali u posljednjem duelu, Stipanović iskorištava preklapanje s kojim iizgurava Bušićevu ekipu dovoljno daleko od željene rute da se uspije prvi spustiti do bove od krme i u drugu orcu ući sa značajnom prednosti koju ne ispušta do kraja.

U drugom matchu iz ciklusa King of the Castle, Stipanovićevu ekipu dočekala je petoplasirana posada, slovenci iz Gibanca tima. Na nešto kraćem regatnom polju mnogo iskusnija posada iz Slovenije nije dala puno šanse našim mladićima. Od početka do kraja dvoboja imali su inicijativu i ostvarenu prednost su uspješno održavali do kraja plova.

Nakon što se ovako razriješio redoslijed od 5. do 7. mjesta ostalo je još da se odjedre polufinalni matchevi. Po pravilima je vodeća posada izabrala svoje protivnike, a i ovaj put je bilo kao što se to najčešće radi, izabrali su četveroplasirane slovence iz posade Eureke. U drugom matchu su jedrile preostale naše dvije posade.

U oba polufinala rezultat je na kraju bio po 2:0., a u finale su otišli Rameša i Kjaer, dok su se za treće mjesto nadmetali Smolić i Rajar.

Jednaki rezultati, po 2:0, su bili i u posljednja dva flighta. U srazu za prvo mjesto uvjerljiviji su bili murterini, dok je Smolićeva ekipa odnijela pobjedu za treće mjesto.

Osim titule apsolutnih pobjednika European Match Race Tour – stop Šibenik, posada Panji ovjenčala se i titulom prvaka Hrvatske za 2019. godinu, dok su drugoplasirani završili momci iz Šibenika, a na trećem i četvrtom mjestu su posade predvođene Tomom Stipanovićem i Tonijem Bušićem.

Nakon ove regate EMRT se nastavlja na još šest regata po slijedećem rasporedu: Tivat (Crna Gora), Neusiedl See (Austrija), Limano (Rumunjska), Gothenburg (Švedska), Swinojuscie (Poljska) i Ledro (Italia), a finale za 2019. godinu će ove godine biti po prvi put u Šibeniku. Rezervirani termin je 4 – 6. listopada, tjedan dana prije seniorskog Europskog prvenstva koje će se jedriti u istom akvatoriju.

Članak preuzet s www.regate.com.hr

Kamp u Betini

    Već dva tjedna naši laseraši treniraju u Betini u suradnji s lokalnim JK Žal koji će od danas biti domaćin kampa koji je u službenom programu HJS-a za juniore u Laserima.

    Treninzi u Betini će trajati tjedan dana, do iduće nedjelje, a očekuju se mladi jedriličari i jedriličarke iz cijele Hrvatske.

    Što se tiče naših snaga na pripremama nikad veća flota iz našeg kluba. Čak 12 juniora u Laseru 4.7, a uz njih jedre i 3 člana JK Tijat iz Vodica. Stvarno impresivan broj za naše uvjete, a i za jače jedriličarske sredine!

    Već u subotu su počeli pristizati jedriličari iz Zagreba i sa sjevera Jadrana, a danas se očekuju i trajleri iz Splita i Dubrovnika.

    Uz treninge na moru u programu su i suhi treninzi, kao i rad na teoretskim elementima jedrenja.

    Tri krstaša će jedriti pod Valovom zastavom na SP

    Anđela X, Ladies First i Stribor su jedrilice koje su prijavile svoje sudjelovanje na ORC Svjetskom prvenstvu koje organiziramo u lipnju ove godine.

    Anđela i Ladies će nastupiti u skupini ORC C koja je od jutros popunjena s maksimalnih 50 jedrilica, dok će Stribor nastupiti u grupi ORC B u kojoj će po trenutnom popisu jedriti 31 jedrilica, a prijavu do kraja još nisu obavile 4 jedrilice. I ovdje je maksimalan broj 50.

    Skupina najvećih jedrilica, ORC A je trenutno s najviše slobodnih mjesta. Kompletne prijave je napravilo 8 posada, dok dvije još nisu obavile potrebne formalnosti. Kad i one to riješe ostaje još 40 slobodnih mjesta u ovoj grupi.

    U totalu trenutno stanje je da u Šibenik sigurno dolazi 89 posada!

    Krajnji termin za prijave je po oglasu 1. travnja, dok se s nižim startninama mogu prijavljivati do 28. veljače.

    Roko Copić među najboljim sportašima grada u 2018.

    U četvrtak 31. siječanja u HNK Šibenik održano je godišnje proglašenje najboljih sportaša, kolektiva, zaslužnih djelatnika, perspektivnih sportaša, mladih nada…

    Među slavodobitnicima i ove godine se našao JK Val.

    Naš laseraš, Roko Copić, osvojio je treće mjesto na ljestvici najboljih Šibenskih sportaša u 2018. godini. Ispred njega su godinu završila dva košarkaša: Toni Nakić – GKK “Šibenik” i   Tomislav Ivišić – OKK “Draržen Petrović”.

    Ali to nije sve, nagrađen je i klub kao gradska institucija koja na sportskoj sceni djeluje već 80 godina!

    Čestitke Roko i svim Valovcima koji su doprinijeli tom respektabilnom kontinuitetu!

    Foto i video izvještaj iz Rogoznice

    Fotogaleriju 13. Rogozničkog kupa možete pronaći na ovom linku, dok su video snimke nekoliko kompletnih plovova dostupne na YouTube-eu:

    Otvorili smo sezonu 2019. – lagano buđenje iz zimskog sna

    FOTO: FRANJO JURIĆ

    13. Rogoznički kup je još jednom pokazao da spada u kategoriju najboljih IOM regata u Europi, pogotovo kad se uzme doba godine kad se jedri i koliko različitih nacija na regati ima svoje predstavnike!

    Ove godine u konkurenciji je bio 30 modelara i jedna modelarka iz Hrvatske, Turske, Austrije, Mađarske, Rumunjske, Italije i Slovačke.  U inicijalnim prijavama bilo je još i čeških jedriličara, ali u posljednjih tjedan dana zbog vrlo lošeg vremena u središnjoj Europi i straha zbog elementarnih nepogoda po cestovnim putevima, otkazalo je svoj nastup desetak jedriličara.

    Program regate je nepromijenjen od početka održavanja. Inicijativa za održavanja regate u rogozničkom zaljevu je zbog izvrsnog ambijenta za jedrenje navigacijske regate, a kad su se jedriličari već okupili na toj lokaciji onda odjedre i regatu koja se boduje za kriterijsku ljestvicu.

    Jedina razlika u odnosu na nekoliko prvih izdanja je u tome što su se tada oba dijela ovog jedriličarskog događaja dešavala u dva dana, a posljednjih 8 godina zbog iznimno povećanog interesa inozemnih natjecatelja, regata se jedri tri dana.

    Ove godine u petak, 18. siječnja prvog dana regate, vrijeme je išlo na ruku natjecateljima i navigacijska regata se mogla održati na kompletnoj ruti. Nekoliko puta se zbog preslabog vjetra nije odjedrila kompletna navigacija, već samo po prva i treća etapa. Naime, kompletna ruta koja je duljine od oko 3 NM je podijeljena na tri etape, a prva i treća se jedre na istoj ruti, ali u suprotnim smjerovima. Druga etapa je na predjelu koji je dosta izložen vjetrovima iz 2. i 3. kvadranta, ali nikad nije puhalo toliko da je zbog vjetra nije bilo preporučljivo jedriti.

    Navigacijska regata inače nije obavezna da bi se pristupilo jedrenju kriterijske regate oko oznaka pa dio jedriličara preskoči sudjelovanje. Tako je bilo i ove godine. Na start navigacije je pristupilo 19 jedriličara. Prva etapa je krenula u lašku orcu i flota je bila prilično izjednačena do okreta prve oznake. Lagano se raširila prilikom prelaska zone rogozničkog mosta i prolaska prvog pomoćnog cilja. S obzirom da je konfiguracija terena takva da rogoznički otok radi “sjenu” za vjetrove iz 2. i 3. kvadrata, flota se raširila kako po kursu, tako i po njegovoj širini.

    Na kraju su profitirali oni koji su se udaljili u sredinu uvale i na taj način u pravom navigacijskom stilu prvi stigli do cilja ove etape.

    Iduća etapa je startala po laganijim uvjetima nego prva. Ponovno je povukla vanjska strana i svi koji su jedrili bliže obali su bili nešto sporiji tako da je ključ održavanja priključka s vodećima bio da se što prije pokuša izvući na bar dvadesetak metara od poluotoka.

    FOTO: FRANJO JURIĆ

    Na čelu flote su se do polovice druge etape stalno izmjenjivali Ante Kovačević iz JK Zenta i Hrvoje Duvančić iz JK Val, idejni začetnik i organizator regate. Čišća i laganija situacija za Antu nastupa nakon prolaska kroz prvi kontrolni prolaz kad domaćin upada u jaki kontrakurenat i upada u probleme zbog kojih pada u donji dio flote. Tada njegovu ulogu preuzima turski jedriličar Mehmet Yasar Yucel, ali Ante je ostvario popriličnu razliku koji je rutinski održavao do kraja etape.

    Tijekom drugog dijela ove etape vjetar je pomalo slabio i za razliku od lanjske navigacije flota je s dosta manjim brzinama dojedrila do cilja.

    Treća etapa je imala start u krmu. S obzirom na spomenuti zaklon koji otok radi po ovom vjetru start je bio vrlo spor i kritično je bilo ne prestupiti. Svi su se držali na okupu i tako otežali posao sucima koji su bilježili prolazak na kontrolnom prolazu.

    FOTO: FRANJO JURIĆ

    U prvom dijelu ove etape najbolji je bio povratnik u klasu, naš jedriličarski sudac Zlatko Jakelić. On je prvi presjekao kontrolnu liniju, ali do cilja gubi dva mjesta i etapu završava kao 3. Pobjeda u etapi odlazi u ruke mađarskom jedriličaru Krisztijanu Forri, dok je Ante Kovačević stalno bio negdje u blizini, ali nedovoljno brz da pobijedi i ovu etapu. Ali ukupna pobjeda ipak odlazi u njegove ruke s nedostižnom razlikom u odnosu na drugog, dok je od 2. do 9. mjesta bila izrazita bodovna gužva!

     


     

    Kriterijski dio eventa krenuo je nakon pauze i kraćem odmora od navigacijskog plova. S obzirom na uvjete na regatnom polju nije bilo potrebe za promjenom područja jedrenja, a plovovi su se nizali jedan za drugim. Koristio se sustav koji naši modelari nastoje progurati na globalnoj razini, a u suštini je jednak onome koji koriste skoro sve klase kad se jedri u velikim flotama.

    Na početku se jedre kvalifikacije u grupama koje u su različite u svakom plovu, a formiraju se na osnovu rezultata iz prethodnog jedrenja. Za Rogoznicu je dogovoreno da se jedri 6 kvalifikacijskih plovova prije formiranja zlatne i srebrene skupine.

    Čak pet kompletnih krugova je odjedreno u petak, a s obzirom na vremensku prognozu očekivalo se da će se jednako ambiciozan program odjedriti i u subotu. Međutim, vjetar nije baš bio naklonjen. Vjetar je bio promjenljiv i po smjeru i po snazi. Na istoj lokaciji kao dan ranije uspješno je završen samo jedan plov, posljednji kvalifikacijski.

    FOTO: HRVOJE DUVANČIĆ

    U dvjema finalnim skupinama naši jedriličari su se skoro ravnomjerno podijelili. U zlatnu skupinu, među 16 najboljih kvalificiralo se sedam hrvatskih jedriličara, dok je u srebrenoj skupini ostalo njih petero. Ali na moru se nisu uspjeli formirati uvjeti dovoljni za nastavak regate.

    Tek sat-dva prije sumraka zapuhao je levanat kojeg je najviše bilo s “druge strane mosta”, u dijelu Rogozničkog zaljeva gdje su trenutno vezane koče na rivi koja je uređena isključivo za njihov prihvat. Vrlo brzo se cijela regata prebacila u ovu zonu i uspijeva se odjedriti samo prvi finalni plov, a srebrena flota pokušava ali vjetar ubrzo nakon početka predstartne procedure prestaje puhati.

    Osim ambijenta u kojem se u povijesti regate do sada jedrilo samo u dva navrata, jedriličari su se susreli s uvjetima koji nisu baš uobičajeni za akvatorij s kojeg su otišli. S totalno ravne morske površine, blago namreškane sitnim valovima, stigli su u zonu kratkog oštrog vala koji zahtijeva i nešto drugačiju tehniku jedrenja.

    Dok se ekipa s IOM-ima mučila po spomenutim uvjetima, na svom dijelu rive instruktori klase RG65 su uspješno održavali svoju radionicu. Klinci iz Osnovne škole Rogoznica i iz JK Primošten su učili od čega se malene jedrilice izrađuju, kako se sastavljaju, pripremaju za jedrenje, kako se upravlja s njima… a kad su savladali sve teoretske osnove uhvatili su se najzanimljivijeg dijela, naravno, jedrenja.

    Iako je subota bila predviđena za trening, a u nedjelju se planirala organizirati regata za polaznike škole, već u subotu je bilo napeto na moru. Sasvim logičan razvoj situacije kad se nađu bar dvije jedrilice jedna pored druge.

    FOTO: HRVOJE DUVANČIĆ

    Nedjelja je već od početka prijetila da će jedriličarima stvarati jednake probleme kao što su ih imali dan ranije. Bezvjetrica, naoblaka… ali srećom bez kiše.

    Nakon par sati čekanja i odjedrenog samo prvog finalnog plova srebrene skupine uočen je vjetar u blizini subotnje zone jedrenja. Ponovno se cijela regata prebacuje u taj dio zaljeva, a regatni odbor postavlja polje na mjestu na kojem se nikad do tada nije jedrilo. Osnovni razlog za to je što je tu plaža bez mogućnosti da se priđe moru tako da se jedrilice mogu porinuti bez zapinjanja o dno. S obzirom na lagani vjetar taj problem je riješen nasukavanjem jednog od gumenjaka regatnog odbora i preko njega se to obavljalo.

    Ako bi se ovaj problem uspio riješiti i za ubuduće ova mikrolokacija bi mogla čak postati jedna od najpoželjnijih modelarskih lokacija na Jadranu jer kormilari mogu upravljati svojim jedrilicama s nogostupa koji je na oko dva metra iznad mora, te na taj način pruža mnogo bolju preglednost regatnog polja. Još jedan detalj ide u prilog modelarima, a to je što je ovdje sunce cijelo vrijeme iza leđa, a to je vrlo važno zbog refleksije sunčevih zraka od mora, pogotovo u ovo zimsko vrijeme kad je sunce dosta nisko iznad obzora.

    FOTO: HRVOJE DUVANČIĆ

    Do ograničenog vremena jedrenja zlatna skupina je odjedrila 6 plovova, dok su se srebreni morali zadovoljiti s 5 jedrenja.

    Rasplet na bodovnoj tablici je bio zanimljiv jer se nekoliko kormilara stalno izmjenjivalo na vrhu, ali velika bodovna prednost iz kvalifikacija omogućila je Zvonku Jelačiću da se previše ne opterećuje povremenim bljeskovima njegovih kolega. Uglavnom, stigao je do pobjede sa sedam bodova prednosti ispred klupskog kolege Ante Kovačevića koji je svoju medalju osigurao s četiri boda prednosti, upravo s razlikom za koliko je bio bolji u posljednjem plovu od još jednog Zentaša, Borisa Bakotića koji je na kraju osvojio treće mjesto.

    U srebrenoj skupini najbolji je bio mađarski jedriličar Zoltan Illes, dok je najbolji hrvatski predstavnik u donjem domu bio Zlatko Jakelić na drugom mjestu s 9 bodova više od HUN 77.

    Kompletne rezultate 13. Rogozničkog kupa možete pronaći na ovom linku.

    Za to vrijeme kadeti s RG65 vozili su svoju regatu u drugom dijelu Rogoznice. Na svom regatnom polju su odjedrili hrpu plovova i u vrlo napetoj završnici dobili svoje slabodobitnike.

    Najniže mjesto na postolju osvojio je Zentaš Frane Mihanović, ujedno sa svojih 8 godina bio je najmlađi na regati! A za drugo i prvo mjesto bitku su vodili članovi JK Primošten. Pobjedu odnosi Bartol Perković, dok se drugim mjestom morao zadovoljiti Vito Juras.

    Nadamo se da će ovi rezultati dodatno potaknuti aktivnije bavljenje s RU jedrenjem u Primoštenu, jer je ovaj klub jedan od prvih koji se uključio u program Klase RU jedrilica pri HJS koja u suradnji s HZTK poklanja po nekoliko jedrilica klase RG65 jedriličarskim klubovima koji pokažu želju i interes za ovu disciplinu, a za ovu školsku godinu najavljene su i nove radionice koje će se organizirati u suradnji s Osnovnom školom u Primoštenu.

     

    Unatoč izostanku nekolicine hrvatskih jedriličara na regati u Rogoznici, veseli podatak da su na regati po prvi put zajedrila tri nova domaća modelara! Najveći iskorak u popularizaciji klase IOM ovaj put je napravio JK Mornar koji je dobio dva nova imena na hrvatskoj rang ljestvici. Uz povratnika u ovu klasu, Zlatka Jakelića, svoj premijerni nastup je imao i Lovre Konda. Tako da nakon dugo vremena ovaj klub nastupa s čak četiri modelara na IOM regatama. A treći “rookie” je član JK Labud, koji je na regati nastupio zahvaljujući kolegama iz JK Zenta, a riječ je o prvom hrvatskom junioru u klasi IOM nakon dugo godina, Brunu Mareviću. Bruno se modelima počeo baviti preko klase RG65, a na ovom premijernom nastupu nažalost nije odjedrio kvalifikacije, jer je u petak propustio jedrenje zbog školskih obaveza. Nadamo se da ćemo ovaj trojac viđati i dalje na IOM regatama, a da će njihovim stopama krenuti i drugi.

     

    Preuzeto s www.regate.com.hr

    Rezultati Skupštine

    U utorak 15. siječnja održana je redovna izborna skupština na kojoj je predsjednik Marin Paić podnio izvješće o radu u 2018. godini i plan rada u ovoj godini.

    Nakon toga je obavljeno glasanje za kandidate koji su se kandidirali za idući četverogodišnji mandat, a garnitura koja će voditi klub do 2023. godine je u slijedećem sastavu:

    Predsjednik: Marin Paić
    Dopredsjednik: Denis Marinov
    Izvršni odbor: Marin Paić predsjednik, Denis Marinov dopredsjednik,
    Damir Desabota, Zoran Popović, Tonći Radnić, Hrvoje Duvančić, Davor 
    Piasevoli, članovi.
    Nadzorni odbor: Zdravko Radnić – predsjednik NO, i članovi – Simon Triva
    i Tihomir Paškov.

    izdvojeno

    Melges 32

    0
    Od 20. do 22. srpnja bili smo domaćini još jedne regate klase Melges, ovaj put podvrste duljine 32 stope. Sudjelovalo je 16 jedrilica iz cijele...

    Pred Oglas EP u Rogoznici

    Melges 20